 |
|
| |
| ŠTO SUPOVI JEDU ? |
| Supovi su strvinari koji se hrane isključivo mrtvim, uginulim životinjama. Kao takvi imaju vrlo važnu ulogu kao čistači okoliša koji sprečavaju širenje zaraza i epidemija. |
| NAPADAJU LI SUPOVI ŽIVI PLIJEN ? |
| Ne, supovi nisu predatori, oni su strvinari i NIKADA neće napasti nijednu životinju. Mogu napasti isključivo u vlastitoj obrani ili u obrani mladunca. Postoji samo jedna vrsta supa u svijetu koji je i predator – veliki sup (Torgos traheliotus) tzv."afrički sup". |
| KOLIKO SUPOVA ŽIVI U HRVATSKOJ? |
| Nakon ekocida trovanjem na otoku Rabu u prosincu 2004. godine, procjenjujemo da populacija u Hrvatskoj ne prelazi 85 parova, od kojih godišnje gnijezdi njih oko 70, a broj mladih koji uspješno izleti iz gnijezda ne prelazi brojku od oko 50 godišnje. |
| IMA LI U HRVATSKOJ JOŠ STRVINARA? |
| Ne, sredinom dvadesetog stoljeća izumrle su tri vrtse strvinara u Hrvatskoj: kostoberina (Gypaetus barbatus), sup starješina (Aegypius monachus) i crkavica (Neophron pecnopterus). |
| GDJE SUPOVI GNIJEZDE? |
| Prije stotinjak godina supovi su obitavali gotovo u čitavoj Hrvatskoj, čak i u Posavini i Podunavlju, te duž cijele obale Jadrana. Danas gnijezde samo na području Kvarnera, na otocima: Cresu, Krku, Plavniku i Prviću. Do 2000. godine obitavali su i u Nacionalnim parku "Paklenica". Zbog nebrige i neadekvatne zaštite nestali su, isto kao i zadnji par crkavice koja je do 1987. g. gnijezdila u istom Parku. Supovi svuda u svijetu gnijezde na visokim i strmim planinskim klisurama, te na liticama riječnih kanjona. No na Cresu i drugim otocima u Kvarneru, gnijezde na stijenama tik nad morem, što predstavlja svjetski fenomen. |
| KOLIKO SU SUPOVI VELIKI? |
Supovi mogu težiti i do 14 kg, a raspon krila može im dosegnuti 2.8m. |
| KOLIKO DUGO SUPOVI MOGU ŽIVIJETI? |
Ako prežive prvih 5 godina, supovi mogu živjeti vrlo dugo, između 20 i 30 godina. Postoje podaci o supovima koji su u zatočeništvu doživjeli čak 55 godina. |
| KOLIKO BRZO SUPOVI LETE? |
Mogu letjeti brzinom i većom od 160 km/h. Prilikom pretraživanja terena u potrazi za hranom, najčešće lete brzinom oko 40-75km/h. Tijekom leta ne koriste mišiće već jedre. |
| KOLIKO VISOKO SUPOVI MOGU LETJETI? |
Jedan se sup nad Obalom Slonovače sudario s vojnim zrakoplovom na visini od 11.280 metara i to je najveća visina na kojoj je neka ptica letjela. |
| MOGU LI SUPOVI NAMIRISATI HRANU? |
Ne, strvinari Staroga Svijeta nemaju razvijeno osjetilo mirisa. Neke američke vrste koje žive u prašumama mogu otkriti strvinu mirisom. |
| KUPAJU LI SE SUPOVI ? |
Da, supovi redovito održavaju osobnu higijenu umivajući se odmah nakon objeda. |
| ZNAJU LI SUPOVI PLIVATI? |
Supovi ubrzano nestaju s otoka Cresa i zbog uznemiravanja na gnjezdilištima. Turistički brodovi uplaše mlade na gnijezdima, pa oni, još neiskusni u letenju padaju u more i utapaju se. Supovi ne znaju plivati, pa im se nakon pola sata-sat perje natopi vodom i tada potonu. Ponekad ih more izbaci na plažu, ali ako ih se ne spasi i tamo će uginuti od gladi i iscrpljenosti jer se ne mogu ponovno podići na visinu s koje bi mogli letjeti. |
| KOLIKO MLADIH SUPOVI IMAJU SVAKE GODINE? |
Supovi su velike ptice, jedne od najvećih na svijetu koje lete, a zbog sporijeg metabolizma i polaganog okoštavanja, mladima tijekom rasta treba velika količina hrane. Iz istog razloga inkubacija jaja traje gotovo dva mjeseca, mladi u gnijezdu rastu četiri mjeseca, a hrane ga oba roditelja. Kako bi to uspjeli, supovi liježu samo jedno jaje godišnje, a ako jesen prije toga nije bilo dovoljno hrane, tu će godinu preskočiti i tada neće snijeti jaje. |
| KAMO SUPOVI MIGRIRAJU? |
Višegodišnjim programom markiranja i prstenovanja označeno je oko 500 mladih supova i prikupljeno više stotina podataka o njihovim kretanjima. Mladi supovi nakon osamostaljivanja od roditelja kreću na višegodišnje lutanje i dosada su viđeni u: Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj, Grčkoj, Izraelu, te u 4000 km udaljenom Čadu. Nakon petogodišnje nomadske adolescencije supovi se vraćaju u matičnu koloniju, osnivaju obitelj i ostaju trajno na Kvarneru. |
| KAKO SE RASPOZNAJU RAZLIKE MEĐU SPOLOVIMA U SUPOVA? |
Nikako, mužjaci i ženke po izvanjskim su obilježjima gotovo posve jednaki i naizgled se ne može uočiti bilo kakva razlika. Razlike koje se javljaju u obojenosti pernatog ruha, ogrlice, kljuna i očiju govore samo o starosti supa i mijenjaju se tijekom čitavog života.
|
